Kvinoja: Sve što trebate znati o ovoj superhrani
Kvinoja je sjeme koje se često naziva pseudožitaricom. To je biljka koja je bogata proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a za razliku od drugih žitarica, sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina. Kvinoja je također bez glutena, što je čini idealnom namirnicom za one koji su osjetljivi na gluten. Postoji nekoliko vrsta kvinoje, a najdostupnija vrsta kod nas je ona žute boje.
Kvinoja je bila važna namirnica u prehrani Inka, a uzgaja se u Južnoj Americi već tisućama godina. Danas se kvinoja uzgaja i u drugim dijelovima svijeta, uključujući Europu. Kvinoja se može koristiti u raznim jelima, od salata do juha i glavnih jela, a može se koristiti i za pripremu kruha i peciva.
- Kvinoja je biljka bogata proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a sadrži svih 9 esencijalnih aminokiselina.
- Kvinoja je bez glutena, što je čini idealnom namirnicom za one koji su osjetljivi na gluten.
- Kvinoja se može koristiti u raznim jelima, a uzgaja se i u Europi.
Što Je Kvinoja
Kvinoja, poznata i kao Chenopodium quinoa, je vrsta pseudožitarice koja potječe iz Južne Amerike. Ova biljka je bila osnovna namirnica u prehrani Inka tisućama godina, a danas je sve popularnija u svijetu zbog svojih zdravstvenih prednosti.
Kvinoja je bogata proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima, a za razliku od drugih pravih žitarica, sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. Ova biljka je također bogata lizinom, metioninom i cisteinom, a to su neke od aminokiselina kojih biljna hrana često ima malo.
Kvinoja se često koristi kao zamjena za rižu ili tjesteninu, a može se pripremiti na brojne načine. Ova biljka je također pogodna za osobe koje ne konzumiraju gluten, jer ne sadrži ovaj protein.
Uz to, kvinoja je bogata korisnim biljnim spojevima poput saponina, fenolnih kiselina, flavonoida i betacijanina. Ovi spojevi imaju antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva, što čini kvinoju izvrsnim dodatkom prehrani.
Vrste Kvinoje
Postoje mnoge vrste kvinoje, ali tri najpoznatije i najčešće uzgajane su crna, bijela i crvena kvinoja. Svaka od ovih vrsta ima svoj karakterističan okus i teksturu. Kvinoja se također može naći u drugim bojama poput ljubičaste, narančaste, ružičaste, sive i zelene.
Bijela kvinoja ima pahuljastu teksturu nakon kuhanja i blag okus koji se lako kombinira s drugim sastojcima. Crna kvinoja ima intenzivniji okus i teksturu koja je malo tvrđa od bijele kvinoje. Crvena kvinoja ima orašasti okus i teksturu koja je srednje tvrda.
Osim ovih triju najčešćih vrsta, postoji i mnogo drugih vrsta kvinoje koje se uzgajaju u različitim dijelovima svijeta. Na primjer, u Andama postoji više od 120 različitih vrsta kvinoje.
Kvinoja se također može miješati u različitim omjerima kako bi se dobile različite vrste. Na primjer, postoji trobojna sorta koja je mješavina crne, bijele i crvene kvinoje.
Uzgoj kvinoje može varirati ovisno o vrsti. Na primjer, bijela kvinoja je najčešće uzgajana u Sjevernoj Americi i Europi, dok se crna kvinoja najviše uzgaja u Južnoj Americi. Crvena kvinoja je često uzgajana u Peruu i Boliviji.
Nutritivna Vrijednost Kvinoje
Kvinoja je sjajan izvor raznih hranjivih tvari, uključujući proteine, magnezij, fosfor, mangan, folat, masti, željezo i esencijalne aminokiseline.
Samo jedna šalica (185 grama) kuhane kvinoje sadrži 8 grama proteina, što je više od većine žitarica. Ovaj protein je također visokokvalitetan, jer sadrži sve esencijalne aminokiseline, uključujući lizin i metionin.
Kvinoja je također bogat izvor magnezija, minerala koji je važan za mnoge funkcije u tijelu, uključujući proizvodnju energije, regulaciju razine šećera u krvi i zdravlje srca. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 30% preporučene dnevne vrijednosti magnezija.
Kvinoja je također dobar izvor fosfora, minerala koji je važan za zdravlje kostiju i zubi. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 28% preporučene dnevne vrijednosti fosfora.
Osim toga, kvinoja je bogat izvor mangan, minerala koji pomaže u metabolizmu hranjivih tvari, uključujući ugljikohidrate i proteine. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 58% preporučene dnevne vrijednosti mangana.
Kvinoja također sadrži značajne količine folata, vitamina B koji je važan za zdravlje mozga i živčanog sustava. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 19% preporučene dnevne vrijednosti folata.
Kvinoja je također dobar izvor prehrambenih vlakana, što je važno za probavno zdravlje. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 5 grama vlakana, što je oko 18% preporučene dnevne vrijednosti.
Uz to, kvinoja sadrži i zdrave masti, uključujući oleinsku kiselinu, koja se nalazi u maslinovom ulju i smatra se korisnom za zdravlje srca. Jedna šalica kuhane kvinoje sadrži 3 grama masti.
Sve u svemu, kvinoja je izuzetno hranjiva žitarica koja pruža mnoge zdravstvene prednosti.
Ukratko, kvinoja je izuzetno hranjiva biljka koja se može koristiti na brojne načine u prehrani. S obzirom na njenu nutritivnu vrijednost i zdravstvene prednosti, preporučuje se da se redovito uključuje u prehranu.
Kvinoja je žitarica koja u svome sastavu ne sadrži gluten. Ova namirnica nalazi se u samom vrhu popisa superhrane kada se radi o žitaricama, osim zbog činjenice da ne sadrži gluten također i zbog njenih nutritivnih i hranjivih vrijednosti te ljekovitog učinka na ljudski organizam. Kvinoja u svome sastavu sadrži omega masne kiseline, bogata je vitaminima B kompleksa te u svome sastavu sadrži visoki postotak željeza.
Kvinoja ima blagotvoran učinak na probavu zbog vlakana u svome sastavu. Potiče probavu i regulira ju što je idealno kod male djece i osoba koje imaju probleme sa redovitom probavom i radom crijeva.
Kvinoja na tržištu dolazi u dva oblika, kvinoja u ovojnici i očišćena kvinoja bez ovojnice. Ukoliko kupujete potpuno prirodnu neočišćenu kvinoju u ljusci potrebno ju je posebno pripremiti. Zbog prirodnog sastava ova biljka ima vanjski sloj koji u svome sastavu sadrži saponine čime se u prirodi štiti od nametnika, zbog ovog sastojka njena vanjska kora je gorka. Kako bi uklonili saponine kvinoju isperite pod hladnom vodom te ju tresite i miješajte u posudi. Ukoliko ju namačete u vodi, nemojte ju dugo ostaviti tako jer saponini mogu ući u zrno čime će kvinoja postati izrazito gorka.
Zašto kvinoja?
Kvinoja u svome sastavu sadrži niz ugljikohidrata koji ju čine lako probavljivom te odličnim dodatkom prehrani osoba koje imaju probleme sa dijabetesom. Zbog sastava vlakana u svojoj strukturi kvinoja je lako probavljiva te uzrokuje sitost čime smanjuje količinu obroka, produžuje osjećaj popunjenosti i pomaže u mršavljenju.
Kvinoja je svojim sastavom u većinskom postotku građena od bjelančevina čime osigurava organizmu dnevnu dozu koja mu je potrebna.
Kvinoja je dobra za sve!
Djeca: Zbog svojeg nutritivnog sastava koji je vrlo lagan za probavu, bebe kvinoju mogu početi iskušavati u dohrani već od sedmog mjeseca starosti, dakle skoro od samog početka dohrane.
Intolerancija na gluten: Budući da u svome sastavu ne sadrži gluten idealan je dodatak i zamjena u prehrani kod osoba koje su alergične upravo na ovaj nutrijent koji se u ovoj žitarici ne nalazi!
Dijabetičari: osobe koje imaju probleme sa šećerom u svoju prehranu mogu uvrstiti kvinoju. Kvinoja ima niski glikemijski indeks čime ne utječe na podizanje razine šećera u krvi.
Veganska i vegetarijanska prehrana: kvinoja u svome hranjivom sastavu sadrži visoki postotak proteina te je namirnica koja zbog svojih nutritivnih vrijednosti može zamijeniti učinke mesa na organizam te se preporuča osobama koje se vode veganskim i vegetarijanskim načinom života.
Priprema kvinoje za kuhanje
Kvinoja na tržištu dolazi u dva oblika, kvinoja u ovojnici i očišćena kvinoja bez ovojnice. Ukoliko kupujete potpuno prirodnu neočišćenu kvinoju u ljusci potrebno ju je posebno pripremiti. Zbog prirodnog sastava ova biljka ima vanjski sloj koji u svome sastavu sadrži saponine čime se u prirodi štiti od nametnika, zbog ovog sastojka njena vanjska kora je gorka. Kako bi uklonili saponine kvinoju isperite pod hladnom vodom te ju tresite i miješajte u posudi. Ukoliko ju namačete u vodi, nemojte ju dugo ostaviti tako jer saponini mogu ući u zrno čime će kvinoja postati izrazito gorka.
Kvinoja je žitarica koja jako upija vodu, omjer kvinoje i vode često je 5:1 jer kuhanjem znatno povećava svoj obujam. Kvinoja se doda u vodu i kuha dok ne zavrije nakon čega smanjite vatru na umjerenu i kuhate još 30 minuta.
Nakon kuhanja, ostatke kvinoje možete čuvati u hladnjaku do pet dana ovisno s kojim se namirnicama nalazi u kombinaciji.
Kvinoja kao zamjena za rižu
Nemate riže ili ste zaboravili kupiti kus-kus, ponestalo vam je zobenih pahuljica za jutarnju kašu? Iskoristite kvinoju kao ukusnu zamjenu za sve ove prehrambene artikle. Kvinoja može biti ukusan prilog u gustim i rijetkim juhama, možete spraviti ''rižoto'' od kvinoje, koristiti ju kao dodatak pirjanom povrću ili salatama. Također od kvinoje možete spravljati slatke i slane, voćne kaše kao i od zobenih pahuljica.
Zdravo pohanje sa kvinojom
Skuhanu kvinoju ocijedite te nakon što uvaljate meso, povrće ili sir u jaja uvaljajte u kvinoju. Kvinoju možete pomiješati sa začinima za bolji okus. Nakon što ste pripremili namirnice za pohanje, poslažite ih na papir za pečenje te pecite ovisno o tome koju namirnicu pohate. Osim što ne koristite ulje, kao u klasičnom pohanju, ne koristite ni krušne mrvice već zdraviju verziju, kvinoju koja će vašem jelu dati dodatnu hrskavost.
Brašno od kvinoje
Želite li napraviti peciva, kekse ili kolače bez glutena, sameljite kvinoju koju imate kod kuće i koris
kvinoja nutritivna vrijednost kvinoja gdje kupiti kvinoja - quinoa kvinoja sjemenke kvinoja kalorije kvinoja cijena kvinoja gdje kupiti cijena priroda i društvo ozaljska 71 priroda i društvo trešnjevka priroda i društvo biotrgovina