Rogač

Rogač je zimzeleni grm ili stablo iz porodice mahunarki, a čija je pradomovina područje Mediterana. Ova biljka je poznata od pradavnih vremena, a cijenjena je zbog svojih plodova. Poznata je još i pod nazivom "Kruh svetog Ivana", jer se po predaji Ivan Krstitelj njom hranio dok je živio u divljini. Rogač je bogat vitaminima, mineralima i taninima, te se često koristi u kulinarstvu i kao lijek.

Rogač se koristi za liječenje i prevenciju raznih zdravstvenih problema. Ova biljka može pomoći u liječenju i prevenciji raka, poboljšanju probave, smanjenju kolesterola i jačanju imuniteta. Također, rogač se koristi u liječenju dijabetesa, proljeva i bolesti jetre. Osim toga, rogač je izvrstan izvor vlakana, što ga čini idealnom namirnicom za održavanje zdrave probave.

Rogač se može jesti u raznim oblicima, od svježeg ploda do praha i sirupa. Osim toga, rogač se često koristi u pripremi kolača i slastica, kao i u proizvodnji čokolade i sladoleda. Zbog svojih brojnih ljekovitih svojstava, rogač je postao popularan u svijetu alternativne medicine, te se često koristi u prirodnim preparatima za liječenje raznih zdravstvenih problema.

Povijest Rogača

Rogač je biljka koja se koristi u ljudskoj prehrani već više od 4000 godina. Povijest rogača seže u antičko doba, a prvi zapisi o njoj potječu iz Egipta i Grčke. Egipćani su koristili rogač kao hranu i lijek, a Grci su ga smatrali svetim drvetom. U grčkoj mitologiji se spominje da je Dionizijevo stablo bilo rogač, a u nekim dijelovima Grčke, rogač se i danas koristi kao simbol plodnosti.

Antičko Doba

Rimljani su također koristili rogač u prehrani, a u rimskoj književnosti se spominje da su ga koristili vojnici kao hrana za dugotrajna putovanja. U srednjem vijeku, rogač se koristio kao hrana za životinje, a u 16. stoljeću se počeo koristiti i u ljudskoj prehrani.

Johannisbrot i Ivanov Kruh

Najvjerojatnije je upravo rogač bio hrana iz biblijskih vremena. Smatra se da se njime hranio Ivan Krstitelj, pa odatle i potječe njemački naziv za rogač - Johannisbrot, što u prijevodu znači Ivanov kruh.

Rogač se koristio i kao zamjena za čokoladu, a u nekim dijelovima svijeta se i danas koristi kao prirodna zamjena za šećer. Danas se rogač koristi u prehrambenoj industriji kao zgušnjivač i bojilo, a odličan je izvor vlakana, vitamina i minerala.

Uz to, rogač ima i ljekovita svojstva, pa se koristi u narodnoj medicini za liječenje probavnih problema, prehlada i kašlja. Rogač je i danas vrlo popularan u mediteranskoj kuhinji, a od njega se pripremaju različita jela, kao što su kolači, sladoledi, juhe i umaci.

Botaničke Karakteristike

Stablo i Listovi

Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzeleni grm ili stablo koje može narasti do visine od 15 metara. Stablo je razgranato i ima široku, veliku i gustu krošnju s raširenim i dobro razvijenim granama. Korijen je vretenast i razgranat, dobro razvijen, ima jake bočne korijene. Listovi su perasti i sjedeći, dugi do 30 cm, s pet do deset parova listića. Listići su sjajni, kožasti, tamnozelene boje, a jesenju boju ne dobivaju.

Mahune i Sjemenke

Mahune su duguljaste, ravne i ušiljene na krajevima, duljine od 10 do 30 cm. Mahune su zelene boje dok su mlade, a kasnije postaju smeđe. Sjemenke su smeđe, okrugle i tvrde, veličine oko 1 cm. Sjemenke rogača se koriste za proizvodnju brašna koje se često koristi kao zamjena za kakao ili čokoladu. Osim toga, sjemenke se koriste i za proizvodnju želatine, a u nekim zemljama se koriste i za proizvodnju alkoholnih pića.

Rogač je biljka koja se uzgaja u cijelom svijetu, a najviše se uzgaja u Sredozemlju. Biljka je otporna na sušu i visoke temperature, te se često koristi za pošumljavanje suhih i neplodnih područja.

Geografska Rasprostranjenost

Rogač na Mediteranu

Rogač (Ceratonia siliqua) je vrsta drveta koja se može naći u cijelom Mediteranu. Ova vrsta drveta ima veliku važnost u mediteranskoj prehrani, jer se njeni plodovi koriste za proizvodnju raznih proizvoda poput brašna, sirupa, slastica, likera i kave.

Rogač se može naći u mnogim zemljama Mediterana, uključujući Španjolsku, Italiju, Grčku, Tursku, Cipar i Alžir. U nekim od ovih zemalja, rogač se uzgaja kao komercijalna kultura.

Rogač na Šolta Otoku

Šolta je hrvatski otok u Srednjoj Dalmaciji, koji se nalazi u blizini Splita. Otok je poznat po svojoj prekrasnoj prirodi, a posebno po svojim maslinicima i vinogradima. Međutim, rogač također igra važnu ulogu u gospodarstvu otoka.

Rogač se može naći u cijelom otoku, a posebno u selu Rogač, koje se nalazi na sjevernoj obali otoka. Ovo selo je poznato po svojoj luci, koja je glavna otočna brodska i trajektna luka. Brodovi i trajekti povezuju Rogač s gradom Splitom na kopnu.

Uzgajanje rogača na otoku Šolti je važna gospodarska djelatnost, a uzgoj se obavlja uglavnom u obalnom dijelu otoka. Rogač se koristi u prehrambenoj industriji, ali i u proizvodnji kozmetike i lijekova.

Korištenje Rogača

Rogač ima široku primjenu u prehrani i medicini. U nastavku su navedene neke od najčešćih primjena.

Rogač u Prehrani

Rogač se koristi kao zamjena za kakao prah i čokoladu, a može se dodati u kavu, kao i u veganske deserte. Rogač je također bogat polifenolima, antioksidansima koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Također, rogač je bogat vlaknima te pomaže u regulaciji probave i smanjenju razine šećera u krvi.

Rogač se može koristiti i kao zaslađivač, a muscovado šećer napravljen od rogača ima niži glikemijski indeks od običnog šećera. Rogač je bogat kalijem i drugim mineralima, a također pomaže u snižavanju lošeg kolesterola i održavanju zdravlja srca i krvnih žila.

Rogač u Medicini

Rogač se tradicionalno koristi u medicini kao analgetski, antiseptički i antioksidativni lijek. Rogačev prah može se koristiti za liječenje probavnih tegoba, poput proljeva, a također pomaže u jačanju imuniteta. Rogačev prah također se koristi u liječenju gihta, jer sadrži malo oksalata i purina.

Rogač se također može koristiti za zdravlje zubi, jer sadrži tanine koji sprečavaju nastanak karijesa. Rogačev prah se također koristi kao biljni zgušnjivač u veganskim jelima. Sok od naranče s dodatkom rogača može pomoći u smanjenju razine šećera u krvi.

Rogač se može koristiti i kod djece, jer je siguran za konzumaciju i pomaže u regulaciji probave. Mljeveni prah rogača može se dodati u veganske puding ili smjese za kolače.

Nutritivna Vrijednost Rogača

Rogač je namirnica koja je bogata nutrijentima i ima brojne zdravstvene prednosti. Ova namirnica je izvor vitamina i minerala koji su važni za zdravlje kostiju, srca, probavnog sustava i imunološkog sustava.

Vitamini i Minerali

Rogač je bogat vitaminima A, B2, B3 i D. Osim toga, sadrži velike količine kalcija, fosfora, kalija i magnezija. U manjim količinama sadrži i željezo, mangan, barij i bakar. 100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 g vlakana.

Zdravstvene Prednosti

Rogač ima brojne zdravstvene prednosti. Tanini u rogaču imaju antibakterijska svojstva i mogu pomoći u prevenciji određenih vrsta raka, uključujući rak maternice. Osim toga, rogač može smanjiti kolesterol i pomoći u iskašljavanju.

Rogač je također dobar za probavni sustav. Vlakna u rogaču pomažu u sprečavanju enteritisa i drugih probavnih problema. Rogač je također bez kofeina, što ga čini idealnom alternativom za one koji žele izbjeći kofein.

Rogač se također može koristiti kao stabilizator u hrani. Rogač brašno se često koristi kao zamjena za gumu u hrani. Talmud čak spominje rogač kao sredstvo koje se koristi za stabilizaciju vina.

Ukratko, rogač je izvor vrijednih nutrijenata i ima brojne zdravstvene prednosti. Rogač bi trebao biti uključen u prehranu kako bi se osiguralo da tijelo dobiva sve potrebne hranjive tvari za optimalno zdravlje.

Često postavljana pitanja

Kako napraviti kruh od brašna od rogača?

Za pripremu kruha od brašna od rogača potrebno je kombinirati brašno od rogača i pšenično brašno u omjeru 1:3. Tijesto se priprema na uobičajeni način, a kruh se peče na 180-200 stupnjeva Celzijusa oko 40-50 minuta. Kruh od rogača ima bogat okus i hranjivu vrijednost.

Koje su prednosti konzumiranja cijelog rogača?

Cijeli rogač je bogat vlaknima, proteinima i mineralima poput kalcija, magnezija i željeza. Konzumiranje cijelog rogača može pomoći u regulaciji probave, snižavanju kolesterola, jačanju imuniteta i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Kako napraviti čaj od rogača?

Za pripremu čaja od rogača potrebno je jednu žlicu suhih listova rogača preliti s 2,5 decilitra kipuće vode i ostaviti da odstoji pet do deset minuta. Čaj od rogača ima slatkast okus i može pomoći u smirivanju živaca, smanjenju stresa i poboljšanju probave.

Kako samljeti rogač i koristiti ga u receptima?

Rogač se može samljeti u prah u mlinu za kavu ili u mlinu za orašaste plodove. Mljeveni rogač se može koristiti u raznim receptima kao zamjena za kakao ili čokoladu. Također se može koristiti za pripremu pudinga, kolača i toplih napitaka.

Koje su prednosti konzumiranja sjemenki rogača?

Sjemenke rogača su bogate proteinima, vlaknima i mineralima poput kalcija, magnezija i željeza. Konzumiranje sjemenki rogača može pomoći u regulaciji probave, smanjenju rizika od srčanih bolesti i jačanju imuniteta.

Kako napraviti zdrav napitak od rogača?

Za pripremu zdravog napitka od rogača potrebno je pomiješati jednu žlicu brašna od rogača s jednom šalicom mlijeka ili biljnog mlijeka. Dodajte malo meda ili drugog zaslađivača po želji i dobro promiješajte. Napitak od rogača je bogat hranjivim tvarima poput vlakana i proteina te može pomoći u regulaciji probave i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Rogač je poznata mahunarka Mediterana, priobalno područje Hrvatske također ima mjesta na kojima se sadio. Mahuna rogača raste na visokom stablu ili grmolikoj biljci s gustom krošnjom u toploj klimi uz male količine vode.Mahune u sebi sarže sjemenke koje uvijek imaju jednaku masu 0.18 grama što je vrlo zanimljivo i neovisno o veličini mahune ili uvjetima čuvanja u kojima se nalazio. Sjemenke rogača služile su za vaganje zlata, a jedinica zlata od 0.18 grama koja se i danas koristi naziva se karat.
Rogač je više od sedamdeset godina prisutan u pedijatrijskoj njezi djece, tadašnji doktor u Španjolskoj, zapazio je kako djeca koja konzumiraju rogač kao svakodnevnu namirnicu nemaju poteškoće s probavom. Godinama kasnije provedeno je istraživanje koje je dokazalo kako dojenčad oboljela od probavnih tegoba u vidu proljeva liječena rogačem imaju duplo brži oporavak od djece liječene tadašnjim konvencionalnim lijekovima. Tjelesna temperatura, težina i psihofizičko stanje dojenčeta puno su se brže vratili u normalu i dijete se puno brže osjećalo dobro.


Ako pomiješate 15 grama mljevenog rogača s pireom od kuhanog batata stvorit ćete prirodni lijek protiv proljeva i ostalih probavnih tegoba za vaše dijete ali i za vas. Rogač se preporučuje ne davati bebama mlađim od šest mjeseci. Sušena mahunarka rogača je potpuno prirodna i zdrava varijanta ''grickalica'' za djecu kada im rastu zubi i žuljaju ih nadražene desni. Plod rogača sadrži tek oko deset posto jednostavnih šećera, odnosno fruktoze i glukoze dok sadrži 35% škroba u sastavu, od vitamina najviši udio ima riboflavin.
Riboflavin je jedan od B vitamina zaslužnih za pretvorbu sastojaka iz hrane u energiju. Pomaže tijelu pretvoriti vitamine i folnu kiselinu u aktivne oblike zaslužne za rast i produkciju eritrocita. Ovaj vitamin nužan je za zdravu kožu, kosu, oči i jetru kao i živčane funkcije sustava i mozga.
Rogač je dostupan kao suha ili svježa mahunarka no isto tako možemo ga pronaći u obliku praha, pahuljica, sirupa, ekstrakta odnosno dodatka jelima (najčešće slatkim) te u obliku pilula koje pomažu kod probavnih tegoba.
Fin kao... čokolada!
Prilikom spravljanja slastica moguće je čokoladu zamijeniti rogačem u omjeru jedan naprama jedan, također moguće je i obrnuto. Ako želite napraviti fini kolač no vegan ste, ili ne podnosite laktozu jednostavno ih zamijenite i svejedno ćete imati fin i ukusan ali zdrav i veganski kolač.
Rogač sadrži 35 % rogačeva smole, koja se dobiva iz rogačeva zrna a na deklaracijama ju možete pronaći pod imenom C.siliqua. Smola se najčešće koristi kao poboljšavač teksture, miris, vezivo u kozmetičkoj industriji. Industrija prehrane također koristi rogačevu smolu kako bi se poboljšala tekstura hrane, možemo ju pronaći u tragovima u preljevima za salate, gotovim pečenim proizvodima i mesnim proizvodima.

 

Vezani proizvodi:

  Savjeti - Sve