Koštice marelice: sve što trebate znati o ovom sastojku

Koštice marelice su sjemenke marelice koje se nalaze unutar tvrde kore jezgre ploda. One su bogate željezom, kalijem i fosforom te su jedan od najboljih izvora vitamina B17. Poznate su još pod nazivima "mareličini bademi" ili "gorki bademi". Ove koštice imaju razne prednosti i nedostatke korištenja, a mnogi se pitaju jesu li one otrov ili lijek.

Jezgra koštice marelice bogata je mnogim nutrijentima i slična je drugim orašastim plodovima. One su dobar izvor proteina, vlakana i željeza. Koštice marelice mogu se konzumirati sama, u raznim jelima ili u obliku hladno prešanog ulja za kuhanje te njegu kože lica i tijela. Sadržaj koštice marelice može se koristiti kao pojačivač okusa, od njega se radi liker, a ulje koštice marelice koristi se u kozmetici i medicini zbog svojih blagotvornih učinaka.

Unatoč mnogim prednostima, postoji i opasnost od prekomjerne konzumacije koštica marelice. One sadrže cijanid, koji može biti štetan u velikim količinama. Stoga se preporučuje umjerena konzumacija te izbjegavanje konzumiranja velikih količina koštica marelice u kratkom vremenskom periodu.

Što je Koštice Marelice

Koštice marelice su sjemenke koje se nalaze unutar tvrde kore jezgre ploda marelice (lat. Prunus armeniaca). One su poznate i kao koštice marelica, koštica marelice, sjemenke marelice, ili gorki bademi. Koštice marelice su bogate hranjivim tvarima i koriste se u kulinarstvu, kozmetici i medicini.

U kulinarstvu, koštice marelice se koriste kao pojačivač okusa, a od njih se radi i liker. U kozmetici, hladno prešano ulje od koštice marelice koristi se za njegu kože lica i tijela. U medicini, koštice marelice se koriste kao izvor vitamina B17, koji ima terapeutsko djelovanje i može pomoći u održavanju normalnog krvnog tlaka.

Iako su koštice marelice bogate hranjivim tvarima, važno je napomenuti da sadrže i malu količinu cijanida, što može biti opasno ako se konzumiraju u velikim količinama. Stoga se preporučuje umjerena konzumacija koštica marelice, a ako se koriste u medicinske svrhe, treba se posavjetovati s liječnikom.

Kako Raste Marelica

Marelica je kontinentalna koštuničava voćka koja se uzgaja u vrtovima i na plantažama. Biljka se može uzgajati kao nisko stablo ili grm. U prosjeku, stablo marelice doseže visinu od 6 metara, a može narasti i do 12 metara. Promjer debla iznosi 40 cm. Marelica se uzgaja u obliku pravilne vaze, piramidalne krošnje, pravilne palmete s kosim granama ili kao grm.

Marelica ima tamno sivu koru koja je ispucana. Cvjeta u proljeće, a plodovi sazrijevaju u ljetnim mjesecima. Plodovi marelice su okrugli ili ovalni, s karakterističnom naboranom kožom. Boja ploda varira od žute do narančaste.

Marelica se može saditi u jesen ili proljeće. Sadnice marelice treba posaditi na sunčano mjesto, na dobro dreniranom tlu. Tlo treba biti bogato hranjivim tvarima, a pH vrijednost tla treba biti između 6 i 7. Marelica treba dovoljno prostora za rast i razvoj, stoga je potrebno ostaviti udaljenost od najmanje 4 metra između sadnica.

Marelica se može razmnožavati iz sjemena, kalemljenjem ili reznicama. Uzgoj marelice iz sjemena je jednostavan proces, ali rezultat može biti nepredvidljiv. Sjeme marelice treba izvaditi iz ploda, osušiti i posaditi u zemlju. Nakon što sjeme klija, sadnicu treba presaditi na stalno mjesto.

Marelica je osjetljiva na niske temperature, stoga je potrebno zaštititi biljku od mraza. Također, marelica treba redovito zalijevanje i hranjenje kako bi rasla zdravo i dala bogatu žetvu. Plodovi marelice mogu se brati kada su potpuno zreli, a mogu se i hladiti kako bi se produžio rok trajanja.

Ukrasni oblici marelice mogu se koristiti u uređenju vrta i pejzažne arhitekture. Marelica je biljka koja je cijenjena zbog svojih plodova, ali i zbog svog dekorativnog izgleda.

Koštice Marelice i Zdravlje

Koštice marelice su bogate vitaminom B17, također poznatim kao laetril ili amigdalin. Ovaj vitamin je poznat po svojim navodnim antikancerogenim svojstvima, ali nije dovoljno istražen da bi se moglo tvrditi da je učinkovit u liječenju raka.

Amigdalin u košticama marelice može se konvertirati u cijanid u tijelu, što može biti opasno u velikim količinama. Trovanje cijanidom uzrokuje simptome poput mučnine, povraćanja, glavobolje, niskog krvnog tlaka i smrti.

Ipak, koštice marelice se mogu konzumirati u malim količinama i smatraju se zdravim izvorom vitamina i minerala. One su bogate magnezijem, željezom, kalcijem i vitaminom E, a mogu pomoći u održavanju zdravog imuniteta i krvnog tlaka.

Ulje od koštica marelice također se koristi u nekim kozmetičkim proizvodima zbog svojih hidratantnih svojstava. Međutim, treba biti oprezan jer ulje od koštica marelice može izazvati alergijske reakcije kod nekih ljudi.

Ukratko, koštice marelice mogu biti zdrav izvor vitamina i minerala, ali treba biti oprezan pri konzumiranju zbog mogućnosti trovanja cijanidom. Nema dovoljno dokaza da vitamin B17 u košticama marelice ima antikancerogene učinke, ali one mogu pomoći u održavanju zdravog imuniteta i krvnog tlaka. Ulje od koštica marelice ima hidratantna svojstva, ali može izazvati alergijske reakcije.

Korištenje Koštica Marelice

Koštice marelice su sjemenke koje se nalaze unutar tvrdog oklopa jezgre ploda marelice. Ove koštice imaju slatkast okus i koriste se u kulinarstvu kao pojačivač okusa. Također, koštice marelice se mogu konzumirati sirove ili samljevene u prah te posipane po juhama, salatama, voćnim sokovima i zobenim pahuljicama.

Nutricionisti preporučuju da se koštice marelice ne konzumiraju u velikim količinama, jer sadrže amigdalin, tvar koja se u organizmu pretvara u cijanid i može uzrokovati trovanje. Jedna koštica marelice sadrži ekvivalent od otprilike 0.5 miligrama cijanida. Stoga, doziranje koštica marelice treba biti umjereno.

Hunza narod, koji živi u regiji Himalaja, poznat je po svojoj dugovječnosti i zdravom načinu života. Njihova prehrana obiluje bademima i slatkim košticama marelice, a smatra se da upravo ove namirnice doprinose njihovom zdravlju i dugovječnosti.

Koštice marelice sadrže benzaldehid, molekulu koja se koristi u proizvodnji parfema i drugih kozmetičkih proizvoda. Također, koštice marelice sadrže beta-glukozidazu, enzim koji razgrađuje molekule šećera.

Sjemenke marelice su također poznate po svojim ljekovitim svojstvima. U tradicionalnoj medicini koriste se za liječenje kašlja, bolova u grlu, upala i drugih zdravstvenih problema. Također, ulje od koštica marelice koristi se u kozmetici i medicini zbog svojih ljekovitih svojstava.

Konačno, važno je napomenuti da se koštice marelice ne smiju bacati u papirnati ručnik ili u WC školjku, jer mogu začepiti odvodnu cijev. Umjesto toga, koštice marelice se mogu reciklirati ili kompostirati.

Potencijalna Štetnost

Koštice marelice sadrže amigdalin, koji se u organizmu pretvara u cijanid, poznati otrov koji može uzrokovati vrlo negativne posljedice. Stoga, konzumacija velike količine koštica marelice može biti štetna za zdravlje.

Prema istraživanjima, većina ljudi može konzumirati male količine koštica marelice bez ikakvih negativnih posljedica. Međutim, prekomjerna konzumacija može dovesti do trovanja cijanidom, što može uzrokovati simptome poput mučnine, glavobolje, vrtoglavice, zbunjenosti, gubitka svijesti i smrti.

Stoga, preporučuje se umjerena konzumacija koštica marelice, ne više od 1-2 koštice dnevno. Također, važno je napomenuti da osobe s određenim zdravstvenim stanjima, poput bolesti jetre ili bubrega, mogu biti osjetljivije na toksične učinke cijanida i stoga bi trebale izbjegavati konzumaciju koštica marelice.

Uz to, trudnice i dojilje također bi trebale izbjegavati konzumaciju koštica marelice zbog povećanog rizika od negativnih posljedica na zdravlje fetusa ili novorođenčadi.

Ukratko, koštice marelice mogu biti korisne za zdravlje u umjerenim količinama, ali prekomjerna konzumacija može biti štetna. Stoga, važno je konzumirati koštice marelice umjereno i konzultirati se s liječnikom ako imate bilo kakve zdravstvene probleme.