Organsko voće i povrće

Organsko voće i povrće je posljednjih godina dobilo na značaju na našim prostorima. Svježe voće i povrće najviše jača imunološki sustav neophodnim vitaminima. Mogu da smanje šansu od dobivanje prehlade ili gripa za čak 25 %.

Vitamini iz voća i povrća

Svo voće i povrće spada u zdravu hranu koja je neophodna za zdrav život. Neki od najvažnijih vitamina su vitamin A, C, E kao i mnogi drugi vitamini i minerali.

Vitamin A

Najbolji izvori ovog vitamina su mlijeko i mliječni proizvodi, jetra, maslac, žumanjak i riba. Također ga ima mnogo u zelenom lisnatom povrću.

Vitamin A je neophodan za rast, razvoj kostiju, nastanak stanica i tkiva u organizmu, dobar vid, imunitet i zdravlje sluznice i kože.

Dnevni unosi vitamina A iznose 800 µg za odrasle osobe, dok je za dojilje preporučeno 1300 µg. Prehranom se unosi dovoljno vitamina, a rezerve pohranjene u jetri sadrže, kod zdravih osoba, dovoljne količine za najmanje 1 do 2 godine.

Vitamin C

Ovaj vitamin spada u onu skupinu vitamina koji su rastvorljivi u vodi. Najbolji izvori ovog veoma značajnog vitamina za na organizam su  šipak, citrusna voća ( narandže, limun, mandarine, grejpfurt ), kivi, jagode, višnje, crni ribiz, mango, ananas, papaja, lisnato povrće, kupus, krumpir, paprika i zeleno povrće (gdje ima najviše klorofila u vanjskim listovima) i niz drugih biljaka.

Mlijeko i životinjska tkiva sadrže veoma malo vitamina C, pri čemu je jetra najbogatiji izvor od životinjskog mesa.

Uloga ovog vitamina u našem tijelu:

• Stvara kolagen, koji je značaj za razvoj i regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba
• Smanjuje vjerojatnost nastanka karcinoma
• Pomaže bržem zarastanju rana, jer je stvaranje kolagena neophodno za regeneraciju oštećenih površina kože
• Ublažava stres
• Odličan antioksidans, koji sudjeluje u uklanjanju slobodnih radikala,i na taj način čisti organizam od toksina i teških metala

Preporučene dnevne doze ovog vitamina iznose za muškarce i žene  75-90 mg/dan, dok je trudnice i dojilje to 100 mg. Poznato je da duhan uništava vitamin C u organizmu, pa zbog toga pušači treba da unose i do 200 mg vitamina C na dan.

Vitamin E

Ovaj vitamin možete naći u biljnim uljima, margarinu, kikirikiju, orasima, klicama (pšenične, kukuruzne itd.), suncokretovom semenu, zobeno brašno, jajima, ribi, piletini, sojinom ulju, tamno zelenom povrću, mladom grašku, slatkim krompirima.

Preporučen dnevne doze vitamina E iznose za muškarce 8 – 10 mg, za žene 8 – 10 mg dok za trudnice i doilje 10 – 11 mg.

Vitamin E je veoma bitan kod pravilnog formiranja vezivnog tkiva. Služi kao prevencija kod spontanih pobačaja. Sprečava sužavanje arterija i nastanak arterijskog plaka. Upotrebljava se i za negu kože i kose.

Ovaj vitamin je jedan od glavnih sastojaka raznih preparata za sunčanje.

Šta je organska hrana

Organska hrana je zapravo ekološka hrana. To znači  da sve namirnice koje se uzgajaju na ovaj način su potpuno oslobođene pesticida, umjetnih gnojiva i raznih drugih kemijskih dodataka.

Pod ekološkom hranom uglavnom se misli na voće i povrće, mada se ovaj izraz može upotrebljavati za neke druge grane poljoprivrede i stočarstva.

Da bi neka hrana bila organska ona mora da bude uzgaja po sledećim uslovma:

• Nikako ne smiju koriste pesticidi, herbicidi ni bilo koja druga kemijska sredstva
• Prije nego što se na nekoj njivi počne uzgajati ekološka hrana, ona mora biti najmanje tri godine čista od kemijskih sredstava
• Mora da bude na odvojenom mjestu i daleko od njiva na kojima se koriste kemikalije
• Sve mora biti u skladu sa prirodom pa je i genetički inženjering zabranjen
• Ukoliko se pojave bilo kakvi problemi sa štetočinama oni se moraju rješavati prirodno ( postavljanje zamki i mamaca )

 Redovnim unošenjem organske hrane nivo toksina u organizmu se smanjuje. Kod klasične poljoprivrede veoma je visok nivo toksina u vidu pesticida i raznih metala jako loše utiču na naše zdravlje. Neki od njih čak dokazano povećavaju šanse za razne bolesti.

Namirnice koje se proizvedu na organski način sadrže mnogo više hranljivih sastojaka kao što su proteini, minerali i vitamin C.

Mnoge zdrave prehrane zasnivaju se na većoj količini voća i povrća i to po mogućstvu da bude organsko. Među njima se nalazi i makrobiotika. Ova vrsta ishrane veliki akcenat daje između ostalog i na većoj količini voća i povrća kao i na što je moguće više prirodnim namirnicama koje nisu pretrpele veće procese prerade.

U poslednje vrijeme je porastao trend ishrane koja se zove raw food ili sirova hrana. Ovdje se podrazumevaju sve namirnice biljnog podrijetla koje nisu termički obrađene ni na koji način.

Dnevni unos voća i povrća

Savjetuju da djeca i odrasli imaju pet porcija voća i povrća dnevno. Jedna porcija je sve ono što stane u šaku.

Kod sušenog voća jedna porcija je 30 grama a to je na primer jedna puna žlica suhog grožđa, ribizla, jedna žlica  suhog voća, dve suhe smokve, tri suhe šljive ili šaka sušene banane.

Kod svježeg voća porcije su sljedeće:

• Za malo voće jedna porcija su dve ili više malih voćki ( dve šljive, mandarine, kivija, tri marelice, sedam jagoda ili 14 višanja )
• Jedna porcija srednjeg voća je jedna jedna voćka poput jabuke, banane, kruške, nektarine
• Kod velikog voća porcija je polovina grejpfruta, jedan komad papaje, kriška dinje (5cm), jedan veliki komad ananasa ili dva komadića manga (5cm).

Ukoliko dugoročno ne uzimate predviđenu količinu sviježeg voća i povrća, povećavate rizik od raznih oboljenja. Kako do toga ne bi došlo preporuča se konzumiranje najmanje 400 g voća i povrća na dan za prevenciju kroničnih bolesti.